DIVLJI KESTEN

Obični divlji kesten

Aesculus hippocastanum L.

 

Rasprostranjenost:
Drvo divljeg kestena potječe iz Indije i unutrašnjosti Azije, odakle se proširio po čitavoj Europi. Često se javlja po gradskim drvoredima i parkovima, dok u divljini često raste uz hrastove i grabove. Biljci odgovaraju vlažna i humusna tla, a dobro podnosi hladnoću, sjenu i sušu.
Opis:
Stablo divljeg kestena može narasti i do 35 metara visine, a promjer stabla može biti i dva metra. Krošnja drveta je gusta i razgranata, kao i korijen koji ne prodire duboko u zemlju već je više površinski smješten. Deblo je prekriveno smeđom korom koja je obično debljine oko jednog centimetra. Kora je uglavnom glatka, a nakon nekog vremena popuca te se ljušti.
Listovi:
Listovi divljeg kestena su veliki, prstenasti i sastoje se većinom od 7 listića klinastog oblika koji su zajedno sastavljeni. Listiæi su pri osnovi suženi, a na vrhu širi, najširi i najveći je srednji listić, dok su oni krajnji najsitniji. Listovi su nasuprotni i nalaze se na dugim peteljkama (15 do 20 centimetara). U jesen poprime zlatnožutu boju prije nego što otpadnu.
Cvjetovi:
Cvjetovi su dvospolni, bijeli ili ružièasti, a na njima su često vidljive žute ili crvene mrlje, sakupljeni su u uspravni cvat grozd piramidalnog oblika, dužine 20 do 30 cm. Tobolac ploda je zelen, mesnat i bodljikav i ima ulogu zaštite ploda (1 do 3 unutar svakog tobolca). Promjer mu je obično oko 6 centimetara. Plod je tamnosmeđe boje, sjajan, kožast i glatke površine, a na vrhu ima svijetlu točku te sazrijeva u jesen.
Vrijeme cvatnje: Cvate u travnju i svibnju nakon listanja.
Naèin razmnožavanja:
Divlji kesten se razmnožava sjemenom koje klija nakon 3 do 4 tjedna od sadnje. Povremeno se uz stablo mogu naći mlade biljčice koje su niknule iz proklijalih plodova te se samo presade.
Ljekovitost:
Čaj od lista divljeg kestena konzumira se za ublažavanje bolnih mjesečnica, kod groznica, ekcema, prijeloma i uganuća, pa čak i za ublažavanje jakog kašlja. U narodnoj medicini je poznato korištenje čaja od lista kestena kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i slićnih tegoba s dišnim organima. Od plodova se rade pripravci (kreme, losioni, tonik) za liječenje bolesnih vena i kapilara. Oni su namijenjeni prvenstveno osobama koje pate od proširenih vena, osobama koje dugo stoje na nogama te trudnicama s bolnim nogama i grčevima u listovima. Osim toga, ovi pripravci se preporučuju za liječenje oteklina kod sportskih ozljeda te za uklanjanje modrica. Od pupoljaka se pripravljaju poznate Bachove cvjetne kapi (Bach flower) koje se koriste za poboljšanje funkcija mozga.
Otrovnost:
Nije otrovna biljka, ali smatra se da jedenje sirovih plodova uzrokuje povraćanje, proljev, povećanje zjenica i gubitak svijesti. Pripravci divljeg kestena se ne smiju uzimati tijekom trudnoće ili dojenja. Pripravci se ne preporučuju koristiti istovremeno s primjenom lijekova protiv zgrušnjavanja krvi (antikoagulansa).
Kemijska svojstva:
Sjemenke divljeg kestena sadrže tanine, fitosterine, flavonske glikozide, bjelančevine, ulje, vitamine B1, C i K, polisaharide, mineralne soli i escin. Najviše ljekovitih tvari i escina sadrže zrele sjemenke divljeg kestena.
Uporaba:
– za liječenje
– za dobivanje meda
– plodovi su dio stočne hrane, osobito one za konje, pa se stoga i naziva konjskim kestenom.
– plod divljeg kestena se koristi kao sredstvo protiv moljaca – na kestenu se probuše tri rupe na žilavoj ljusci, a potom se rasporede po policama ormara gdje ima vunene odjeće
Zanimljivosti:
• Važno je istaknuti, bez obzira na sliènost plodova i same biljke – divlji kesten nije u srodstvu s pitomim kestenom
• Divlji kesteni su dugovječna stabla koja mogu biti stara i preko 500 godina
• Prema starim običajima nošenje sjemenki kestena u džepovima hlaća smatralo se preventivnom mjerom protiv reume i kod muškaraca upala prostate.
• Divlji kesten sadrži treslovine zbog kojih ne smije doći u dodir sa željezom i limom, pa se uglavnom priprema u emajliranim, porculanskim ili staklenim posudama, a čuva u tamnim staklenim bocama sa staklenim čepom zbog osjetljivosti na zrak i svjetlo.
• Sjevernoamerički indijanci su navodno od plodova dobivali jestivi škrob,i to tako da su tanko isjeckane polako pržene plodove stavljali u vreće te iste na 2-5 dana uronili u rijeku ili potok te bi tako uklonili toksične saponine
Sistematika:
Carstvo: Biljke (Plantae)
Podcarstvo: Kormofite (Cormobionta)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Pododjeljak: Kritosjemenjače (Magnoliophytina)
Razred: dvosupnice (Magnoliopsida)
Red: Sapindolike (Sapindales)
Porodica: Sapindovke (Sapindaceae)
Rod: Divlji kesten(Aesculus)
Vrsta: Obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.)

Tekst i slike : E. D., 7.c