KATALPA

Katalpa

Catalpa bignonioides Walter

 

Rasprostranjenost:
Katalpa potječe iz Sjeverne Amerike. Kod nas se uzgaja kao ukrasno drvo u parkovima i na drugim gradskim površinama jer je otporna na gradska onečišćenja. Odgovara joj vlažna, plodna zemlja na sunčanom mjestu zaštićena od jakog vjetra. Otporna je na niske temperature i mraz. Pogodna je za manje vrtove, kao detalj na travnjaku, za manje drvorede ili upadljive položaje na ulazima, uz staze i sl. Sadi se i na kosinama zbog stabilizacije tla.
Opis:
Brzorastuće dekorativno listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m, krivudavog debla krhkih grana i široko-okruglaste krošnje. Kora stabla je siva, kod odraslih primjeraka raspucana.

Listovi:
Listovi su egzotični, veliki 10-20 cm, srcolikog oblika, cjelovitog ruba, ušiljeni na vrhu. Dlakavi su na naličju i nalaze se na dužoj peteljci i stvaraju se dosta kasno u odnosu na druga listopadna stabla. Boja listova je zelena do zeleno-žuta, a u jesen prelazi u zlatnožutu. Listovi djeluju odbojno na insekte, posebno komarce.
Cvjetovi:
Cvjetovi su krupni, bijeli, zvonasti, unutra imaju dvije žute pruge i brojne crvenkaste pjege, skupljeni u cvat oblika metlice. Nakon cvjetova pojavljuju se uski, valjkasti plodovi oblika mahune, dužine 20 do 40 cm sa mnogobrojnim sjemenkama koje sazrijevaju u jesen. Preko zime ostaju na stablu, a u proljeće se uzdužno otvaraju.
Vrijeme cvatnje:
Cvate u lipnju i srpnju mirisnim cvjetovima bijele boje u grozdovima. Cvate nakon 6-8 godina od sadnje.
Naèin razmnožavanja:
Sjemenke koje sazrijevaju u jesen imaju krilca i rasprostranjuju se vjetrom. Može se razmnožavati i vegetativno reznicama.
Ljekovitost:
Listovi su ljekoviti i koriste se u liječenju astme, ali pri uporabi treba biti oprezan jer imaju i narkotička svojstva.
Otrovnost:
Kkorijen katalpe vrlo otrovan.
Kemijska svojstva:
Kemijski sastav biljaka iz roda Catalpa je malo proučavan. Kora katalpe sadrži smole, tanine. Monoterpenski glikozidi pronađeni su u listovima. Sjemenke sadrže do 30% ulja bogate eleostearinskom kiselinom. Kora i plodovi biljke bogati su glikozidima, katalpinom i katalposidom.
Uporaba:
• Drvo katalpe vrlo izdržljivo i otporno na vlagu, zato se koristi za proizvodnju manjih komada namještaja, kao i namještaja za vanjsku uporabu: sjenica, ljuljački, klupa.
• Bogata je nektarom pa je dobra medonosna biljka
• Ukrasna biljka u parkovima
Zanimljivosti:
• Katalpu još zovu i drvo cigara, indijanska mahuna i drvo sreæe
• Može doživjeti i više od 100 godina starosti.
• U Ukrajini postoji jedinstvena katalpa, zakonski zaštićen – botanièki spomenik prirodnog državnog značaja. Nalazi se u gradu Chortkiv na ulici Shevchenko i ima posebnu kulturnu vrijednost.
• Englezi je zovu indijanski grah, zato što su Indijanci sušili i bojali njene sjemenke te ih nosili kao ures

Sistematika:
Carstvo: Biljke (Plantae)
Podcarstvo: Kormofite (Cormobionta)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Pododjeljak: Kritosjemenjače (Magnoliophytina)
Razred: Dvosupnice (Magnoliopsida)
Red: Usnaèe (Lamiales)
Porodica: Katalpovke (Bignoniaceae)
Rod: Katalpa (Catalpa)
Vrsta: Obièna katalpa (Catalpa bignonioides Walter)

Tekst i slike : E. B., 7.c