Sitnolisna lipa
Tilia cordata Mill.

Rasprostranjenost:
Sjevernozapadna Azija i većina Europe, u Hrvatskoj je česta u listopadnim šumama, vrtovima i parkovima.
Opis:
Stabla su visoka do 40 m te tvore pravilnu i široku krošnju, korijenski sustav je dubok. Kora je kod mladih stabala glatka i tanka, smeđe boje, a stara stabla imaju uzdužne brazde, crno-sive boje. Grane su uspravne i široke, donje grane više. Odlična je medonosna biljka, pčele ju rado posjećuju i sakupljaju nektar i pelud.
Listovi:
Listovi su srcoliki, dužine do 3 – 6 cm, ušiljenog vrha i pilastog ruba, na dnu lista su crvenkasta dlaèice. Iako se osuše tijekom jeseni, na stablu ostaju sve do zime.
Cvjetovi:
Cvjetovi su dvospolni, pravilni, blijedožuti, skupljeni u paštitaste cvatove. Ugodnog su mirisa te ih posjećuju i oprašuju raznoliki kukci Zaštićeni su s jednim dugačkim pricvjetnim listom koji plodićima pomaže lakše rasprostranjivanje. Nakon cvatnje razvija se plod je oraščić koji ostaje na stablu i preko zime.
Vrijeme cvatnje: Cvate u lipnju i srpnju.
Način razmnožavanja: Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama.
Ljekovitost:
Čaj od cvjetova lipe izaziva znojenje, potiče mokrenje te se preporučuje u liječenju prehlade i gripe. Pomaže u smanjenju tjeskobe, nervoze, nemira, panike i anksioznosti. Učinkovita je i kod kroničnog stresa te naglih promjena raspoloženja. Zbog blagih sedativnih učinaka čod lipe može biti od iznimne koristi onima koji pate od nesanice. Liječi upale i pomaže u detoksikaciji organizma. Caj se ne preporučuje piti dugoročno jer tada nepovoljno djeluje na rad srca. Lipov ugljen se koristi kod liječenja crijevnih oboljenja i upala, proljeva, nadutosti pa čak i otrovanja.
Otrovnost:
Nije otrovna
Kemijska svojstva:
Cvjetovi i listovi izuzetno su ljekoviti zbog visoke koncentracije fitonutrijenata, osobito flavonoida. Cvijet lipe sadrži željezo, kalcij, vitamin C, tanin, glikozide, soli mangana i eterična ulja. Zahvaljujući impresivnoj količini antioksidansa, lipa je nedvojbeno odličan saveznik u prevenciji i liječenju različitih oblika raka.
Uporaba:
– za liječenje
– za dobivanje meda
– za dobivanje lipovog ugljena
– drvo lipe je meko i pogodno za obradu

Zanimljivosti:
• Stari Slaveni su smatrali da grom u lipu nikada ne udara te im je bila simbol svetog stabla, također su smatrali da ovo drvo štiti od zla pa su kuće gradili pored stabla lipe
• Slaveni su drvo lipe posvetili boginji Vidi, zaštitnici braka i ljubavi, zbog čega je ono poznato i kao drvo ljubavi
• Lipa je smatrana i stablom sudbine pa je u prošlosti postojao obred sađenja ovog drveta na dan rođenja muškog potomka.
• Glavni berlinski bulevar “Unter den Linden” dobio je ime po stablima sitnolisne lipe.
• Mjesec lipanj je dobio ime po drvetu lipe koje cvate u tom mjesecu
• U Gornjem Mikloušu pokraj Čazme zapovijedi vlasti čitale su se ispod lipe. Taj običaj njeguje tamošnje kulturno-umjetničko društvo na jedinstvenoj manifestaciji ‘Zapovijed pod lipom’. Kada nakon mise čuju trubu, seljani se okupljaju da čuju što im vlast želi poručiti. Osim što je prenosio obavijesti, točnije zapovijedi vlasti, seoski starješina bio je i poštar. Od 30-ih godina prošloga stoljeća, kada je ovo bio službeni način informiranja, promijeli su se ljudi i tehnologija. No Miklouška lipa je tu, čuva običaje i pamti mnoge zapovijedi.
Sistematika:
Carstvo: Biljke (Plantae)
Podcarstvo: Kormofite (Cormobionta)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Pododjeljak: Kritosjemenjače (Magnoliophytina)
Razred: dvosupnice (Magnoliopsida)
Red: Sljezolike (Malvales)
Porodica: Lipovke (Tiliaceae)
Rod: Lipe (Tilia)
Vrsta: Sitnolisna lipa (Tilia cordata Mill.)

Tekst i slike : Sara Josipović, 7.c