Obična tisa
Taxus bacatta L.

Rasprostranjenost:

Raste na području Europe, zapadne Azije i sjeverozapadne Afrike. U šumama raste pojedinaèno ili u skupinama, najčešće na vapnenačkom tlu, no prisutna je i na stijenama na oko 1.500 m nadmorske visine. Ne smetaju joj ekstremne vrućine i hladnoće te može rasti i na sunčanom i sjenovitom položaju. Podnosi gradska zagađenja zraka. Može podnijeti temperature i do -25°C.

Opis:  Vazdazeleni je grm ili nisko stablo koje može narasti visoko i do 20 m, a deblo dosegne i preko 1 m u promjeru.. Sporog je rasta i može doživjeti starost i više od 1.000 godina. Godišnje naraste između 20 i 30 cm. Posjeduje široko zaobljenu ili široku piramidalnu krošnju. Kora drveta mijenja boju iz crvenosmeđe u sivosmeđu, a kasnije se i ljušti u manjim ljuskama. Vrlo je mekana te se pod većim pritiskom (penjanje djece) mogu dosta oštetiti grane pa čak i cijelo stablo. Tisa ima duge i brojne grane prekrivene igličastim listovima.

Listovi: Iglice su češljasto raspoređene, duge do 3 cm i široke 2-2,5 mm, tamnozelene, s jasnim srednjim grebenom, a odozdo s obje strane srednjeg grebena imaju po jednu svjetliju zelenu prugu.
Cvjetovi:
Biljka je dvodomna, muški i ženski cjetovi rastu na zasebnim biljkama. Nakon oplodnje, iz ženskih se cvjetova razvija tamnosmeđa jajasta sjemenka obavijena mesnatim ovojem (arilus), koji je prvotno zelene, a kasnije izrazito crvene boje, te dozrijeva u jesen.
Vrijeme cvatnje:
Cvate od veljače do travnja, a oprašivanje je vjetrom.
Način razmnožavanja:
Tisa se razmnožava sjemenom i reznicama.

Ljekovitost:
Tisa se može koristiti u ljekovite svrhe. Sadrži tvar taksol koji pokazuje znaèajni potencijal u liječenju raka, posebice kod raka jajnika. Svi dijelovi biljke, osim mesnatog dijela djeluju kao antispazmolitici, kardiotonici, ekpektoransi i purgativi. Unutarnjom primjenom listova liječi se astma, bronhitis, štucavica, reuma i epilepsija. S obzirom na otrovnost biljke, ne bi ju se trebalo koristiti u kuænoj upotrebi bez nadzora ovlaštene osobe.
Otrovnost:
Svi dijelovi tise su vrlo otrovni, jestiva je samo crvena sočna ovojnica ploda, ali bez sjemenke koja je također otrovna
Kemijska svojstva:
Sadrži alkaloid taksin koji izaziva jako povraæanje, ošteæenje bubrega i paralizira središnji živčani sustav.
Zaštita:
U Republici Hrvatskoj je zaštićena zakonom.
Uporaba:
• Zbog fine teksture, kvalitetnog i lako obradivog drva vrlo je cjenjena u stolarstvu.
• Drvo ne napadaju kukci i tvrdo je i otporno pa se koristi i u graditeljstvu
• Ekstrakt listova koristi se kao insekticid.
Zanimljivosti:
• U srednjem vijeku koristila se za izradu posebno cijenjenih lukova za strijele, što je uzrokovalo veliko smanjenje tise na prirodnim staništima.
• Tisa se sadila u blizini ranokršćanskih crkava, samostana i dvoraca zbog simboliènih i religioznih vjerovanja.
• Kroz povijest, mnogi su ju narodi koristili u spiritualnom ritualima te kao amajliju jer se vjerovalo da omoguæuje dug život i dobro zdravlje
• U Primorsko- goranskoj županioji nalazi se tisa stara 2000 godina – to je ujedno i najstarije živo biće u regiji
Sistematika:
Carstvo: Biljke (Plantae)
Podcarstvo: Kormofite (Cormobionta)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Pododjeljak: Igličaste golosjemenjače (Coniferophytina)
Razred: Četinjače (Pinatae)
Red: Borolike (Pinales)
Porodica: Tisovke (Taxaceae)
Rod: Tise (Taxus)
Vrsta: Obièna tisa (Taxus baccata L.)

Tekst i slike : K. J., 7.c